Uticaj stresa na organizam, opasnost od mentalnih i tjelesnih oboljenja

”Stres” je pojam koji se svakodnevno koristi. Stres se kao pojava danas odnosi na mnogobrojne situacije u životu koje na ovaj ili onaj način negativno utiču na čoveka. Ljudi su konstantno izloženi situacijama koje ih uznemiruju, izazivaju loše emocije i psihičku nestabilnost, stoga stres se posmatra kao emocionalno stajalište koje ostavlja hronične i ozbiljne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje kod ljudi u razločitoj dobi, javlja se čak i kod djece. Što je osoba starija, stres ima opasnije djelovanje koje ponekad može biti i smrtonosno. Stres nesumnjivo ostavlja posljedice na ponašanje, mišljenje, učenje, socijalni život, emocionalnu uravnoteženost, smanjenje ili povećanje određenih potreba, pa čak i na lučenje hormona u ozganizmu, na rad organa i dijelova tijela.

Stres prouzrokuje različite tipove bolesti. Tjelesne bolesti koje nastaju zahvaljujući stresu su najčešće čir na želucu, različiti tipovi kancerogenih oboljenja, dijabetes i td. Oboljenja psihičkog tipa su različita, a variraju od situacije, intenziteta, učestalosti neke stresne pojave. Treba se napraviti razlika između svakodnevnih stresnih situacija i ozbiljne traume koja zahtjeva posebno lečenje (PTSP). Neprijatna iskustva mogu biti lična, ona koje je doživjela jedna osoba (smrt člana porodice ili prijatelje, silovanje i drugi oblici nasilja, teška, hronična bolest i td.) i mogu se pojaviti na široj populaciji, masovna (rat, epidemija, masovna histerija i td.) U zavisnosti od ozbiljnosti štete koju je stres izazvao organizmu, postoje različite metode i tehnike medicinskog ali i psihološkog liječenja pacijenata, većina slučaja zahtjeva tretmane i jednih i drugih, dakle liječenje i duše i tijela.

Uticaj stresa na organizam

-Stres i srce:

Većinu vremena kada smo pod stresom tijelo luči hormone poput adrenalina i noradrenalina koji opterećuju srce i mogu se javiti nepravilnosti u srčanom radu, bolovi u predjelu grudnog koša u miru i u naporu, te srčani infarkt. Osobe sa srčanim problemima imaju karakteristične crte ličnosti.

-Stres i mozak:

U stresnoj situaciji naš mozak oslobađa stresne hormone koji dovode do reakcije bijega ili borbe. Prevelikom reakcijom ekscitacijskih neurotransmitera rezultira paničnom reakcijom. Te panične reakcije se posle mogu aktivirati u bezopasnim situacijama koje nas podsjećaju na stres. U jačem traumatskom stresu može doći do smrti neuronskih ćelija zbog pretjeranog unosa kalcija u neurone. Nakon traumatskog stresa dolazi do organske promene ličnosti  što za posljedicu ima uspostavljanje novih patoloških veza između preostalih neuronskih ćelija. Preveliko izlaganje stresu dovodi do poremećaja alarmnog centra u mozgu (locus ceruleus), gdje se alarmni centar aktivira u bezopasnim situacijama što rezultira napadima panične tjeskobe. Velika izlaganja traumatskom stresu mogu imati za posledicu poremećaj u funkciji neurotransmistorskih sustava (dopamingerički, noradrenerički, serotoningerički sustav itd.).

-Stres i metabolizam:

Stres izaziva poremećaje u radu žlijezda sa endogenim lučenjem. Pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza), praćena nesanicom, neurozom, pojačanim znojenjem i lupanjem srca, izravna je posljedica stresnih događaja. Pojedine osobe u stresu gube apetit, dok druge pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost je praćena poremećajem metabolizma i hiperglikemije (diabetes melitus).

-Stres i probavni sistem:

Stresni hormoni imaju jak uticaj na probavni sistem pa zato većina osoba pati od zatvora ili dijareje. Jakim stresom dolazi do ulceroznog kolitisa koji je praćen grčevima i bolovima u probavnom sistemu.

-Stres i imunološki sistem:

Lučenjem stresnog hormona kortizola, organizam smanjuje odbrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom izložene različitim bolestima.

-Stres i seksualnost:

Jak stres kod nekih osoba može dovesti do impotencije. Ženama menstruacije postaju diskontinuirane pa čak dolazi i do izostajanja menstrualnog ciklusa.

-Stres i psihički poremećaj:

Kod duševnih poremećaja važnu ulogu imaju psihotraume. Mali životni stresovi prave dobru podlogu za pojavu šizofrenije. Osobe koje su sklone depresiji i imaju genetsku predispoziciju depresivnosti, izlaganjem stresu dovodi do pojave depresivne epizode. Kod osoba koje nemaju nikakvih genetskih predispozicija duševnih poremećaja, izlaganjem psihotraumatskom stresu dovodi do posttraumatskog stresnog poremećaja .

S obzirom na činjenice u gore navedenom tekstu, konkluzija bi bila da stres u bilo kojoj količini jako loše utiče na duševno i fizičko zdravlje, te ga treba izbjegavati koliko je to moguće, i tretirati na pravi način ukoliko dođe do ozbiljnih zdravstvenih problema, oštećenja, poremećaja ili bolesti.

Najbolji metodi za prevenciju problema nastalih radi stresa su upravo zdrave životne navike koje ljudi danas jako često zapostavljaju. Fizička aktivnost, zdrava i pravilna ishrana, adekvatan san, izbjegavanje stresnih situacija samo su neki od metoda poboljšanja kvaliteta života.

Ako već nije moguće izbjeći problematičan događaj, preporučeno je adaptiranje i prihvatanje tih uslova kako bi se stvorio odbrambeni mehanizam koji neće dopuštati da stresna situacija ostavi ozbiljne posljedice.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar!
Unesite ime ovdje